Nihad Nino Ćatić je novinar iz Srebrenice čiji posmrtni ostaci još uvijek nisu pronađeni. U toku rata se iz ovog grada svakodnevno javljao i informisao javnost o stradanju. Posljednji put se javio 10. jula 1995. očajnički moleći da se pomogne Srebrenici. Posljednji put je viđen 11. jula 1995., nakon čega mu se gubi svaki trag… Bol onih koji su ostali iza njega nikada nije prestala. Njegova majka Hajra Ćatić strahuje da će umrijeti, a da svog Ninu neće ukopati. Dokumentarni film "Nino" autora Almira Šećkanovića, emitovan je 11. jula u programu O kanala.
<p>Cilj ovog projekta je da se nađu, identificiraju i arhiviraju fotografije iz ratnog Sarajeva,iz perioda . Preciznije perioda koji je trajao 3 godine, 10 mjeseci, 3 sedmice i 3 dana.Mi planiramo dokumentovati ratna zbivanja od ljudi koji su ga preživjeli i zabilježiti iskustva ratnih fotografa koji su to sve izvještavali.Voljeli bi da izrazimo zahvalu i odamo priznanje hrabrim i odvažnim fotografima koji su skupa sa nama proživjeli rat i bili svjedocima naše patnje. Neki su u toku svog rada nažalost tragično izgubili svoje živote.Želimo da im poklonimo mjesto u našoj historiji.</p>
Dokumentarni film o Tunelu spasa
Nevladina regionalna organizacija "Igmanska inicijativa" nastala je pet godina nakon što je grupa od 38 građana Srbije, posetila ratno Sarajevo u aprilu 1995. godine. Nakon jednog od mnogih varljivih primirja, baš uoči dolaska gostiju iz Srbije, nastavljeno je žestoko granatiranje Sarajeva. Kažu, bila je to dobrodošlica sa Pala i okolnih brda putnicima iz Beograda. Svedočanstvo o tome je i 45-ominutni film "Sarajevski rulet", koji je realizovala nezavisna produkcija VIN. Autori ovog filma putovali su, umesto predratnih 320, gotovo 2.000 kilometara preko nekoliko graničnih prelaza. Nakon dve noći i dva dana, iz autobusa smo izašli iznad Sarajeva na Igmanu i strmim usekom se spustili u Hrasnicu. Tu smo sačekali da na nas dođe red da kroz tunel pređemo u Sarajevo. Susret sa prijateljima u centru Sarajeva bio je potresan.
U noći 25. na 26. august 1992. godine sa srpskih položaja u okolini Sarajeva granatirana je i sapaljena Vijećnica. Prema posljednjem popisu, koji je uradio bibliotekar Duško Toholj pred sami rat, Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine u svom fondu je imala 2.321.000 knjiga. U samo jednoj noći izgorjeli su neprocjenjivi rukopisi, sva štampa između dva svjetska rata, specijalne zbirke i naučna literatura i brojna druga vrijedna izdanja. Radnici biblioteke, zajedno sa građanima Sarajeva, te noći rizikujući vlastite živote, uspjeli su spasiti manje od četvrtine knjižnog fonda, samo dio rijetkih i arhivskih primjerka knjiga i rukopisa koji su danas sastavni dio Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine koja se polako obnavlja iz pepela. O Vijećnici kakvu pamte i toj augustovskoj večeri govore pjesnikinje Bisera Alikadić, Ferida Duraković i Adisa Bašić, bibliotekar Duško Toholj, bivša uposlenica Kadira Mujanović, profesorica islamistike Amila Buturović i vatrogasac Omer Šetić. Dokumentarni film „Noć kada su gorjele knjige“ relizirali: snimatelji Almir Čaušević i Vanja Ban, ton majstori Boris Kragulj i Jasmin Sipović, majstori rasvjete Dževed Pašalić i Elvedin Hamzić, montažer Jasmin Nalo i reditelj Himzo Mihaljević. Autorica filma je Alema Kazazić.
Hotel "Holiday Inn" otvoren je u Sarajevu 1984. godine kako bi bio omogućen smještaj posjetiocima tokom Zimskih olimpijskih igara. U vrijeme rata u Bosni i Hercegovini taj hotel postao je tvrđava za svjetske medije koji su pratili sukobe. Iz njega je snimljen značajan broj ratnih videosnimaka i fotografija. "Holiday Inn" i danas stoji, iako pod novim imenom, kao simbol izdržljivosti i hrabrosti stanovnika Sarajeva.
Nekadašnji alpinistički partneri, koji su osvajali evropske i svjetske vrhove sve do kraja ‘80-ih, Muhamed Gafić (70) i Željko Rudan (63) spremaju se za možda najteži uspon do sada. Iznad njih je vrh Babinog zuba na koji su se toliko puta penjali, a ispod - balast prošlosti, rat i stradanje. Povezani užetom Muhamed i Željko, uspinjući se, govore o ratu i povjerenju.
“Muzej ratnog djetinjstva” je film o jedinstvenoj instituciji koja prikuplja priče i predmete, video i audiosvjedočenja onih koji osjećaju da je neki rat, neki oružani sukob, bilo kada i bilo gdje u svijetu utjecao na njihovo djetinjstvo. Kroz priče tri glavna aktera prilazimo temi ratnog djetinjstva. Govorimo o njoj iz perspektive djece koja su proživjela to iskustvo, djece koja su danas odrasle osobe.