Dokumentarni film "Suđenje Ratku Mladiću" ("The Trial of Ratko Mladic") američkog PBS-a/Frontlinea donosi rekonstrukciju ratnog zločina kroz maratonsko suđenje ovom zločincu i prikazuje krvavu prošlost Bosne i Hercegovine te posljedice užasa koje živimo danas.
<p>Cilj ovog projekta je da se nađu, identificiraju i arhiviraju fotografije iz ratnog Sarajeva,iz perioda . Preciznije perioda koji je trajao 3 godine, 10 mjeseci, 3 sedmice i 3 dana.Mi planiramo dokumentovati ratna zbivanja od ljudi koji su ga preživjeli i zabilježiti iskustva ratnih fotografa koji su to sve izvještavali.Voljeli bi da izrazimo zahvalu i odamo priznanje hrabrim i odvažnim fotografima koji su skupa sa nama proživjeli rat i bili svjedocima naše patnje. Neki su u toku svog rada nažalost tragično izgubili svoje živote.Želimo da im poklonimo mjesto u našoj historiji.</p>
Dokumentarni film o Tunelu spasa
Nevladina regionalna organizacija "Igmanska inicijativa" nastala je pet godina nakon što je grupa od 38 građana Srbije, posetila ratno Sarajevo u aprilu 1995. godine. Nakon jednog od mnogih varljivih primirja, baš uoči dolaska gostiju iz Srbije, nastavljeno je žestoko granatiranje Sarajeva. Kažu, bila je to dobrodošlica sa Pala i okolnih brda putnicima iz Beograda. Svedočanstvo o tome je i 45-ominutni film "Sarajevski rulet", koji je realizovala nezavisna produkcija VIN. Autori ovog filma putovali su, umesto predratnih 320, gotovo 2.000 kilometara preko nekoliko graničnih prelaza. Nakon dve noći i dva dana, iz autobusa smo izašli iznad Sarajeva na Igmanu i strmim usekom se spustili u Hrasnicu. Tu smo sačekali da na nas dođe red da kroz tunel pređemo u Sarajevo. Susret sa prijateljima u centru Sarajeva bio je potresan.
U noći 25. na 26. august 1992. godine sa srpskih položaja u okolini Sarajeva granatirana je i sapaljena Vijećnica. Prema posljednjem popisu, koji je uradio bibliotekar Duško Toholj pred sami rat, Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine u svom fondu je imala 2.321.000 knjiga. U samo jednoj noći izgorjeli su neprocjenjivi rukopisi, sva štampa između dva svjetska rata, specijalne zbirke i naučna literatura i brojna druga vrijedna izdanja. Radnici biblioteke, zajedno sa građanima Sarajeva, te noći rizikujući vlastite živote, uspjeli su spasiti manje od četvrtine knjižnog fonda, samo dio rijetkih i arhivskih primjerka knjiga i rukopisa koji su danas sastavni dio Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine koja se polako obnavlja iz pepela. O Vijećnici kakvu pamte i toj augustovskoj večeri govore pjesnikinje Bisera Alikadić, Ferida Duraković i Adisa Bašić, bibliotekar Duško Toholj, bivša uposlenica Kadira Mujanović, profesorica islamistike Amila Buturović i vatrogasac Omer Šetić. Dokumentarni film „Noć kada su gorjele knjige“ relizirali: snimatelji Almir Čaušević i Vanja Ban, ton majstori Boris Kragulj i Jasmin Sipović, majstori rasvjete Dževed Pašalić i Elvedin Hamzić, montažer Jasmin Nalo i reditelj Himzo Mihaljević. Autorica filma je Alema Kazazić.
Hotel "Holiday Inn" otvoren je u Sarajevu 1984. godine kako bi bio omogućen smještaj posjetiocima tokom Zimskih olimpijskih igara. U vrijeme rata u Bosni i Hercegovini taj hotel postao je tvrđava za svjetske medije koji su pratili sukobe. Iz njega je snimljen značajan broj ratnih videosnimaka i fotografija. "Holiday Inn" i danas stoji, iako pod novim imenom, kao simbol izdržljivosti i hrabrosti stanovnika Sarajeva.
Nekadašnji alpinistički partneri, koji su osvajali evropske i svjetske vrhove sve do kraja ‘80-ih, Muhamed Gafić (70) i Željko Rudan (63) spremaju se za možda najteži uspon do sada. Iznad njih je vrh Babinog zuba na koji su se toliko puta penjali, a ispod - balast prošlosti, rat i stradanje. Povezani užetom Muhamed i Željko, uspinjući se, govore o ratu i povjerenju.
“Muzej ratnog djetinjstva” je film o jedinstvenoj instituciji koja prikuplja priče i predmete, video i audiosvjedočenja onih koji osjećaju da je neki rat, neki oružani sukob, bilo kada i bilo gdje u svijetu utjecao na njihovo djetinjstvo. Kroz priče tri glavna aktera prilazimo temi ratnog djetinjstva. Govorimo o njoj iz perspektive djece koja su proživjela to iskustvo, djece koja su danas odrasle osobe.