Planina Bjelašnica jedna je od najpoznatijih planina u Bosni i Hercegovini, a može se reći i u cijeloj regiji. Ovo potvrđuje Jure Franko, koji nas podsjeća na slavna vremena olimpijade i čuveni slogan „Volimo Jureka više od bureka“. Za selo Lukomir kaže se da je na kraju svijeta. Smješteno na rubu dubokog kanjona Rakitnice, ovo selo kao da je konzervirano u prošlim vremenima. Čarobne slike odlaska ovaca na jutarnju ispašu dio su ukupnog ambijenta sela čiji se turistički potencijal tek otkriva. Svježi bjelašnički zrak udišu i sokolovi Kaleda Idrizovića, a idealno mjesto za trening ovdje je i za perspektivnu sportistkinju Lejlu Tanović, koja na dva točka snažno grabi uz padine ove planine.
Izuzetne planine gotovo po pravilu imaju svoje mjesto u historiji područja na kojem se nalaze, imaju dubok trag u životima više generacija tamošnjih ljudi, a imaju i svoje fanove, koji ih neumorno obilaze, fotografiraju, o njima pišu i govore… U Bosni i Hercegovini, jedna od takvih planina, pored Prenja, Zelengore i Maglića, sigurno jeste i Čvrsnica. Najviši vrh Čvrsnice je Pločno, koji je sa svojih 2228 metara jedan od najviših vrhova Bosne i Hercegovine. Za vrijeme Jugoslavije, kada su vojna pravila bila strožija, to je bio zabranjeni vrh, jer se na njemu nalazi objekat bivše JNA. Zbog toga se Pločno za planinare otvorilo tek nakon stjecanja nezavisnosti Bosne i Hercegovine.
Ako se za neku planinu u Bosni i Hercegovini punim ustima može reći da je lijepa, onda je to Zelengora. Samo joj ime govori da je veći dio godine prekrivena zelenilom, bilo travom, šumama ili mnogobrojnim jezerima. Takav ambijent dao joj je neodoljivu privlačnost, pa ovi prostori – iz godine u godinu – imaju sve više ljubitelja. Priča o Zelengori je priča o impresivnoj prirodi, ali i o ljudima koji je nastanjuju. Tamošnji gorštaci vraćaju se na visoka pasišta gdje žive životima svojih predaka.
Maglić je najviši vrh Bosne i Hercegovine, pa je kao takav, osim imenom i visinom oduvijek privlačio pažnju planinara. Jedinstveni prirodni biser ovog planinaskog područja je Trnovačko jezero, na čijoj se tirkizno - zelenoj površini ogledaju se okolni vrhovi. Ovdje se dogodila i jedna od najslavnijih partizanskih bitaka vođenih tokom drugog svjetskog rata, pa se dolina Sutjeske zove još i Dolinom heroja. Razgovaramo sa jedinim preživjelim iz tzv “Bitke za ranjenike”, koji se prisjetio da je jeo bukovo lišće i slušao govor druga Tita. Na vrh se penjemo sa trinaestogodišnjim Irijanom i njegovim ocem, koji nam otkrivaju šta osjećaju dok se penju na najviši vrh svoje države. Tus u i "Tri sestre", tri najveća stabla u prašumi Perućici...
Kemo Buntić otkriva kako se proizvodi vranički drveni ugalj i koja je njegova tajna veza sa ćevapima na Baščaršiji. Zbog ljepote i pitome ćudi Vranica je zanimljiva svim generacijama planinara, pa nije slučajnost da se upravo ondje održava i prvi festival planinarstva. Tri dana će se bosanskohercegovački planinari s gostima iz susjednih zemalja družiti na Prokoškom jezeru, razmjenjivati znanja i vještine, veseliti se životu i slaviti ljepotu planine. Na Prokoškom jezeru posjetili smo i najvišu evropsku džamiju, a efendija Pašalić do nje dolazi motorom u rokerskom stilu.
Osvajanje planinskih vrhova veliki je izazov na koji se usuđuju samo hrabri, istinski zaljubljenici u prirodu. Prenj smješten je u srcu dinarskih planina, u sjevernom dijelu Hercegovine. Grozan kada prozbori i strašan kada šuti.
Volujak je oduvijek granična planina. Po njenom grebenu nekada je vodila granica Austro-Ugarske monarhije i Turskog carstva. Danas je to granica Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Kao ostatak starih vremena i danas se mogu naći granični tornjevi, koji su manje ili više očuvani duž cijelog volujačkog grebena. Volujak se atraktivno obara u kanjon Pive, gdje se kod Mratinja nalazi i danas najviša brana na Balkanu, čija je gradnja progutala 37 života. S bosanske strane na planinu se ulazi preko prijevoja Čemerno, preko visokih pašnjaka paralelno s planinom Lebršnik. To je područje jedinstvene dinarske arhitektonike. Stoga nije čudo da se ovdje svojevremeno odmarao i Safet Isović, čiji je neponovljivi glas oduševljavao sve stanovnike bivše Jugoslavije. S brojnih volujačkih vrhova iznad 2000 metara najljepši je pogled na Trnovačko jezero. Kako ovu planinu vide mladi blogeri? Zašto je Volujak po njima prostor neiskorištenog turističkog potencijala? I kako potpunu sreću možete naći s malo novca?
Kako se živjelo u onom sistemu u Jugoslaviji? Kako se živi danas u Bosni i Hercegovini? Život je slojevit, a razlika je jako puno.
Utvrdjenje poznato pod nazivom “Bijela tabija” predstavlja jednu od najimpresivnijih i najvažnijih historijskih lokacija u Sarajevu. Nalazi se na jugoistočnim ivicama nekadašnjeg starog grada, sa pogledom na dolinu Miljacke. Tokom historije imalo je važnu stratešku poziciju. Dio je odbrambenih zidina grada koje su ga nekad okruživale, a sada okružuju gradsko naselje Vratnik. Dokumentarni film “Bijela tabija“ u produkciji BHRT-a je priča o istoriji tvrđave koja se proteže kroz više vremenskih perioda, od srednjevjekovnog, osmanskog, do austrougarskog perioda. Ovu priču nam priča vječni sarajevski vojnik, zatočenik vremena, kroz svoje susrete sa uhodama, putopiscima, vojskama i vladarima. Sarajevo Graphics Group je ovaj dokumentarni film uključila u online verziju projekta „4D virtuelna prezentacija Bijele tabije“, koji pored toga sadrža i virtualna okruženja pojedinih faza u razvoju objekta Tabije od srednjeg vijeka do danas.
Dokumentarni film u dvije epizode govori o o jednom od posljednjih velikih sudskih političkih procesa u raspadajućem jugoslovenskom komunističkom režimu.
Dokumentarni film "Mak" podsjeća na detalje životnog i pjesničkog puta Mehmedalije Maka Dizdara, od partizanskog ilegalca do poete autentičnog jezika. I nakon više od trideset godina traju kontroverze o uzrocima njegove smrti. Članovi porodice jednostavno kažu : "Mak je ubijen, jer pojedincima kao takav nije odgovarao!" U filmu "Mak" prvi put su predočeni nepoznati detalji dešavanja iza kulisa "Struških večeri poezije" 1969. godine, kada je Dizdar kao prvi jugoslovenski pjesnik dobio "Zlatni vijenac" ove pjesničke manifestacije. O tome govori Draško Redžep, koji slovi kao siva eminencija kulturne scene bivše Jugoslavije, a te godine bio je član žirija. Film "Mak" produkcijski je rad "Centra za razvoj medija i analize", u čijem sastavu djeluje on-line magazine Žurnal. Amarildo Gutić, novinar on-line magazina Žurnal, autor je dokumentarnog filma "Mak".
Kroz pet dokumentarnih filmova snimljenih na temu propasti industrije u BiH do koje je dovela privatizacija je prikazan raspad industrije u Bosni i Hercegovine. Primjeri nekadašnjih najvećih preduzeća u BiH pokazat će na koji način je uništena industrija i kakve je ovo posljedice ostavilo na građane. Dokumentarni filmovi su temeljeni na podacima dobijenim iz odgovarajuće dokumentacije i arhivske građe, te onima dobijenim od relevantnih sagovornika – svjedoka vremena i direktnih učesnika privatizacije, sagovornika iz vlasti i opozicije, finansijskih eksperata.
Dokumentarni serijal Džema pokušaj je da se kroz Džemala Bijedića kao najznačajniju političku ličnost naše zemlje u socijalističkoj Jugoslaviji, a mnogi će reći i, uz Mehmeda Spahu i Aliju Izetbegovića, najutjecajnijeg političara dvadesetog vijeka u našoj zemlji, da više svjetla pedesetogodišnjem periodu BiH. Serijal nema namjeru dati konačan zaključak o bilo kojem pitanju koje je pratilo to vrlo turbulantno vrijeme i njegove protagoniste. Otvaranjem relativno nepoznatih ili nedovoljno naglašenih detalja te historijske epohe BiH, serijal prati put Džemala Bijedića kao, ako ne ključnog onda jednog od ključnih revolucionara i lidera ilegalog pokreta BiH. Uz sve kontroverze političku ličnost koja se uhvatila u koštac sa rješavanjem međunacionalnih odnosa u Hercegovini, političara koji je iz sjene uz Edvarda Kardelja bio ključni akter transformacije Jugoslavije početkom sedamdesetih, pa do danas nikada objavljenih detalja vezanih za smrt.
Trećeg juna 1968. u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji počeli su studentski protesti, prvi veći sukob sa tadašnjim komunističkim establišmentom. U Beogradu, Sarajevu, Zagrebu i Ljubljani studenti su tražili više socijalizma, borbu protiv korupcije i bolju državu. Protesti u Jugoslaviji pratili su ideju protesta koji su 1968. održani u Evropi i Americi. Ideal 68 je film u produkciji televizije Al Jazeera Balkans, koji sa distance od 50 godina govori o ovim protestima. U filmu govore direktni učesnici protesta u junu 1968, predstavnici tadašnje vlasti, kulturni radnici, historičari...