Bosna – vječito na vjetrometini i u raskoraku, nerijetko zarobljena u oklopu prošlog, krhka paučina protkana zbunjujućom snagom. Pod ruku s posestrimom Hercegovinom, uvijek spremna stresti stvarnost s ramena i zaroniti u zahrđali mit, toliki da jedva stane u maštu. I njeni kroničari fratri, anđeli i meleki u habitima satkanim od vlastitih sjena, što kroz stoljeća pretovarena poviješću čežnjivo žude za svjetlom.
Dokumentarni serijal Džema pokušaj je da se kroz Džemala Bijedića kao najznačajniju političku ličnost naše zemlje u socijalističkoj Jugoslaviji, a mnogi će reći i, uz Mehmeda Spahu i Aliju Izetbegovića, najutjecajnijeg političara dvadesetog vijeka u našoj zemlji, da više svjetla pedesetogodišnjem periodu BiH. Serijal nema namjeru dati konačan zaključak o bilo kojem pitanju koje je pratilo to vrlo turbulantno vrijeme i njegove protagoniste. Otvaranjem relativno nepoznatih ili nedovoljno naglašenih detalja te historijske epohe BiH, serijal prati put Džemala Bijedića kao, ako ne ključnog onda jednog od ključnih revolucionara i lidera ilegalog pokreta BiH. Uz sve kontroverze političku ličnost koja se uhvatila u koštac sa rješavanjem međunacionalnih odnosa u Hercegovini, političara koji je iz sjene uz Edvarda Kardelja bio ključni akter transformacije Jugoslavije početkom sedamdesetih, pa do danas nikada objavljenih detalja vezanih za smrt.
Kroz pet dokumentarnih filmova snimljenih na temu propasti industrije u BiH do koje je dovela privatizacija je prikazan raspad industrije u Bosni i Hercegovine. Primjeri nekadašnjih najvećih preduzeća u BiH pokazat će na koji način je uništena industrija i kakve je ovo posljedice ostavilo na građane. Dokumentarni filmovi su temeljeni na podacima dobijenim iz odgovarajuće dokumentacije i arhivske građe, te onima dobijenim od relevantnih sagovornika – svjedoka vremena i direktnih učesnika privatizacije, sagovornika iz vlasti i opozicije, finansijskih eksperata.
Trećeg juna 1968. u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji počeli su studentski protesti, prvi veći sukob sa tadašnjim komunističkim establišmentom. U Beogradu, Sarajevu, Zagrebu i Ljubljani studenti su tražili više socijalizma, borbu protiv korupcije i bolju državu. Protesti u Jugoslaviji pratili su ideju protesta koji su 1968. održani u Evropi i Americi. Ideal 68 je film u produkciji televizije Al Jazeera Balkans, koji sa distance od 50 godina govori o ovim protestima. U filmu govore direktni učesnici protesta u junu 1968, predstavnici tadašnje vlasti, kulturni radnici, historičari...
Kako se živjelo u onom sistemu u Jugoslaviji? Kako se živi danas u Bosni i Hercegovini? Život je slojevit, a razlika je jako puno.
Dokumentarni film "Mak" podsjeća na detalje životnog i pjesničkog puta Mehmedalije Maka Dizdara, od partizanskog ilegalca do poete autentičnog jezika. I nakon više od trideset godina traju kontroverze o uzrocima njegove smrti. Članovi porodice jednostavno kažu : "Mak je ubijen, jer pojedincima kao takav nije odgovarao!" U filmu "Mak" prvi put su predočeni nepoznati detalji dešavanja iza kulisa "Struških večeri poezije" 1969. godine, kada je Dizdar kao prvi jugoslovenski pjesnik dobio "Zlatni vijenac" ove pjesničke manifestacije. O tome govori Draško Redžep, koji slovi kao siva eminencija kulturne scene bivše Jugoslavije, a te godine bio je član žirija. Film "Mak" produkcijski je rad "Centra za razvoj medija i analize", u čijem sastavu djeluje on-line magazine Žurnal. Amarildo Gutić, novinar on-line magazina Žurnal, autor je dokumentarnog filma "Mak".
Utvrdjenje poznato pod nazivom “Bijela tabija” predstavlja jednu od najimpresivnijih i najvažnijih historijskih lokacija u Sarajevu. Nalazi se na jugoistočnim ivicama nekadašnjeg starog grada, sa pogledom na dolinu Miljacke. Tokom historije imalo je važnu stratešku poziciju. Dio je odbrambenih zidina grada koje su ga nekad okruživale, a sada okružuju gradsko naselje Vratnik. Dokumentarni film “Bijela tabija“ u produkciji BHRT-a je priča o istoriji tvrđave koja se proteže kroz više vremenskih perioda, od srednjevjekovnog, osmanskog, do austrougarskog perioda. Ovu priču nam priča vječni sarajevski vojnik, zatočenik vremena, kroz svoje susrete sa uhodama, putopiscima, vojskama i vladarima. Sarajevo Graphics Group je ovaj dokumentarni film uključila u online verziju projekta „4D virtuelna prezentacija Bijele tabije“, koji pored toga sadrža i virtualna okruženja pojedinih faza u razvoju objekta Tabije od srednjeg vijeka do danas.
Dokumentarni film u dvije epizode govori o o jednom od posljednjih velikih sudskih političkih procesa u raspadajućem jugoslovenskom komunističkom režimu.