Ovo je dugo očekivani nastavak muzičko-dokumentarnog serijala Muzika jednog vremena. Ovaj put govorimo o osamdesetim godina, pa, možda, za neke i najatraktivnijem periodu kada je u pitanju sarajevska pop-rok scena. Ono što je romantizam značio u klasičnoj muzici, to su osamdesete godine predstavljale za sarajevsku pop-rok scenu. Sarajevo je vjerovatno jedina sredina u kompletnoj tadašnjoj Jugoslaviji koja će, pored postojećih aktuelnih stilova i pravaca u muzici, izgraditi svoj originalni stil, jedinstveni pokret nazvan new primitives. Spoj humora, zabave i muzike iz grada koji je u to vrijeme brojao oko pola miliona stanovnika zaludit će stanovništvo kompletne države koja je u to vrijeme brojala više od 23.000.000 stanovnika. Pored već potvrđenih i etabliranih estradnih zvijezda poput Zdravka Čolića, Nede Ukraden, Kemala Montena, Indexa, Bijelog dugmeta, Teške industrije... mnogi će se pitati odakle sve ovo dolazi? Potrudili smo se dati odgovore na ova, ali i brojna druga pitanja kako bismo koliko-toliko osvjetlili priču o vremenu o kojem mnogi i dan-danas sanjaju. Nastavak serijala podijeljen je u tri dijela – period osamdesetih, devedesetih i vrijeme poslije rata. U ukupnom zbiru od 23 epizode, koliko smo planirali da emitujemo, govore brojni muzički stručnjaci, estradni radnici, ali i sami akteri muzičkih događanja tog vremena. Autor serijala: Zlatan Izetbegović
Šta je to novo što je početak '80-ih na sarajevskoj muzičkoj sceni donio sa sobom? Iako će neki reći da je novi val stigao sa zakašnjenjem u ovaj dio ex Jugoslavije, pojedinci kreću sa stvaranjem jedinstvenog pokreta pod nazivom New primitives. U ovoj epizodi pokušali smo hronološki ispričati priču o nastanku ovog pokreta, njenim začetnicima, emisiji Primus koja je za ovaj pokret ali i za emisiju Top listi nadrealista imala ključni značaj. Šta je ovaj sarajevski pokret značio za ostatak Jugoslavije, kakav je trag ostavio na njegove osnivače, ali i na neke od poznatih muzičkih stručnjaka tog vremena, u ovoj epizodi govore, Sejo Sexon, Elvis J. Kurtović, Boro Kontić, Boris Šiber, Dušan Vesić, Ahmed Burić i mnogi drugi. Autor serijala: Zlatan Izetbegović
U trećoj epizodi Muzike osamdesetih godina akcent je na mladim sastavima koji se tih godina počinju formirati. SCH, Bombaj štampa, Bolero samo su neki od onih koji započinju svoju karijeru. Šta je u to vrijeme značilo svirati kavere? O ekspanziji klupske svirke i prostorima u kojima su mladi sastavi svirali u to vrijeme. Kako su mladi u Sarajevu u tom periodu gledali na pank, a kako na New Primitives koji je bio u nastajanju? O vremenu u kojem Divlje jagode započinju saradnju sa Diskotonom kojom prilikom izdaju jedan od svojih najboljih materijala – Motori. Šta je u to vrijeme značio studio Paše Ferovića i koliku je ulogu odigrao za pojedine sarajevske sastave poput Zabranjenog pušenja, Valentina i mnoge, mnoge, druge bendove.
Približavajući se sredini 80-ih godina, muzička scena Sarajeva počinje polako da dobija konture onoga po čemu će postati poznata u cijeloj tadašnjoj državi. Predstavnici New primitives sviraju kao predgrupe u Domu mladih. Neki od njih još uvijek nemaju snimljen nosač zvuka. RTSA započinje sa nizom TV programa namijenjenih prvenstveno ljubiteljima džeza ali i drugim revijalnijim sadržajima poput onog „K'o nekad u osam“ kojim će privući veliki broj zaljubljenika u šlagere i šansone. Zabranjeno pušenje i Elvis J. Kurtović, kroz svoje tekstove i muziku, izazvaće veliki boom na estradnoj sceni Jugoslavije. Top lista nadrealista u kombinaciji sa muzikom New primitives, bendova, pokazaće svu svoju kreativnu snagu i umješnost mlade generacije sarajevskih muzičara. Za razliku od predstavnika New primitives sastava, bendovi poput Valentina i Kongresa, koji tih godina započinju svoj rad, karakterom muzike koju će početi stvarati, značajno će se razlikovati od njih. Koliko su osamdesete godine za start karijere pojedinih muzičara ovog grada bile trnovite, možda najbolje pokazuje primjer Dine Merlina, koliko upornost i istrajnost znaju igrati ulogu u životu i karijeri pojedinaca. Autor: Zlatan Izetbegović
U petoj epizodi serijala Muzika 80-ih, govorimo o popularnosti New primitives pokreta, pojedinim kompozicijama Zabranjenog pušenja koje će ostaviti snažan trag na generaciju mladih tog vremena. O Sarajevu kao muzičkom centru tadašnje Jugoslavije govore poznati rock kritičari iznoseći podatke da je upravo iz općine Centar prodato oko 17 miliona nosača zvuka. Vrijeme o kojem govorimo je period kada se formira jedan od naših najboljih sastava 80-ih godina – Crvena jabuka. Kakvi su vladali odnosi među sarajevskim bendovima u to vrijeme, o novom stilu muzike koji Dino Merlin donosi u svojim pjesmama ali i odlasku Divljih jagoda u Englesku i potpisivanju trogodišnjeg ugovora sa firmom Metal masters, samo su neki od sadržaja ovog izdanja serijala Muzika 80-ih. Autor: Zlatan Izetbegović
Šesta u nizu epizoda iz serijala Muzika 80-ih godina. Divlje jagode nakon potpisivanja trogodišnjeg ugovora odlaze u London. O vremenu i angažmanu u Londonu svoja iskustva iznose Zele Lipovača i Alen Islamović. Kakva je bila saradnja i koliko su bili bliski sarajevski muzičari u to vrijeme? O formiranju novih sastava, prelascima iz benda u bend.Velikim turnejama, back vokalima i njihovoj ulozi na sceni. O usponu grupe Crvena jabuka, ali i tragičnom događaju koji će se desiti te godine. Autor: Zlatan Izetbegović
Šta se dešavalo na sarajevskoj muzičkoj sceni u drugoj polovini 80-tih godina prošlog vijeka? Koliko su autori kroz svoje svoje tekstove, ali i dizajn omota ploča, pokušavali iznijeti svoj stav i mišljenje o onome što se dešavalo tih godina u Jugoslaviji. Koliko je džez kao stil bio atraktivan u to vrijeme u gradu? O nastavku projekta Muzike raspoloženja započetog davne 1982. godine. O vremenu u kojem se formiraju neki od najpoznatijih sastava mlađe generacije koji će se na sceni održati do današnjih dana. Šta kažu poznati autori koji tih godina počinju pisati muziku za film. O Vašem šlageru sezone, ali i nekim organizacionim propustima koji će ubrzo dovesti do njegovog gašenja. Autor: Zlatan Izetbegović
Zadnja u nizu epizoda iz serijala Muzika 80-ih. O brojnim događanjima na sceni na kraju 80-ih i početku 90-ih godina prošlog vijeka. Vaš šlager sezone održava se posljednji put 1988. godine. Na scenu dolaze nova mlada imena – Amila čengić i Lejla Trto. Govorimo o vremenu u kojem se formiranju sastavi Tifa bend, sastav koji će oformiti Edo i Adi Mulahalilović, grupa Regina, ali i nekim alternativnim bendovima tog vremena poput grupe Sikter. O grupi Konvoj i njihovoj pobjedi na tadašnjem prestižnom festivalu Nove nade nove snage. Političke prilike u Jugoslaviji bitno će uticati na sve sfere života. Koncerti, turneje i brojne druge manifestacije postaće događaji na kojima će uživanje u muzici i pjesmi zamijeniti nacionalistički istupi. O događajima na posljednjoj Jugoviziji i riječima koje je tom prilikom Tedi Spalato uputio našem novinaru…. Autor: Zlatan Izetbegović
Ovo je dugo očekivani nastavak muzičko-dokumentarnog serijala Muzika jednog vremena. Ovaj put govorimo o osamdesetim godina, pa, možda, za neke i najatraktivnijem periodu kada je u pitanju sarajevska pop-rok scena. Ono što je romantizam značio u klasičnoj muzici, to su osamdesete godine predstavljale za sarajevsku pop-rok scenu. Sarajevo je vjerovatno jedina sredina u kompletnoj tadašnjoj Jugoslaviji koja će, pored postojećih aktuelnih stilova i pravaca u muzici, izgraditi svoj originalni stil, jedinstveni pokret nazvan new primitives. Spoj humora, zabave i muzike iz grada koji je u to vrijeme brojao oko pola miliona stanovnika zaludit će stanovništvo kompletne države koja je u to vrijeme brojala više od 23.000.000 stanovnika. Pored već potvrđenih i etabliranih estradnih zvijezda poput Zdravka Čolića, Nede Ukraden, Kemala Montena, Indexa, Bijelog dugmeta, Teške industrije... mnogi će se pitati odakle sve ovo dolazi? Potrudili smo se dati odgovore na ova, ali i brojna druga pitanja kako bismo koliko-toliko osvjetlili priču o vremenu o kojem mnogi i dan-danas sanjaju. Nastavak serijala podijeljen je u tri dijela – period osamdesetih, devedesetih i vrijeme poslije rata. U ukupnom zbiru od 23 epizode, koliko smo planirali da emitujemo, govore brojni muzički stručnjaci, estradni radnici, ali i sami akteri muzičkih događanja tog vremena.<br /><br /> Autor serijala: Zlatan Izetbegović
Dvadest godina poslije koncerta koji je označio prvi nastup jednog umjetnika iz Srbije u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini, Đorđe Balašević se ponovo vratio u Sarajevo. Sa novim pjesmama i nezaboravnim uspomenama. Emotivni dvovečernji nastup u prepunoj dvorani Skenderija, 7. i 8. februara 1998. godine, nagovijestio je mirnija vremena, bolje odnose i veće razumijevanje. Za neke posjetioce ovih koncerata bila je to najljepša objava mira. Povratak novosadskog kantautra pred sarajevsku publiku otvorio je i pitanje – koliko se toga promijenilo u prethodne dvije decenije. Koliko su tadašnja očekivanja bila realna? Da li su i u kojoj mjeri iznevjerena? Priča o ljubavi, empatiji i hrabrosti u Al Jazeerinom dokumentarnom filmu „Ratovi prolaze, ljudi ostaju“, autora Nebojše Grabeža.
<p>Cilj ovog projekta je da se nađu, identificiraju i arhiviraju fotografije iz ratnog Sarajeva,iz perioda . Preciznije perioda koji je trajao 3 godine, 10 mjeseci, 3 sedmice i 3 dana.Mi planiramo dokumentovati ratna zbivanja od ljudi koji su ga preživjeli i zabilježiti iskustva ratnih fotografa koji su to sve izvještavali.Voljeli bi da izrazimo zahvalu i odamo priznanje hrabrim i odvažnim fotografima koji su skupa sa nama proživjeli rat i bili svjedocima naše patnje. Neki su u toku svog rada nažalost tragično izgubili svoje živote.Želimo da im poklonimo mjesto u našoj historiji.</p>
'Film je jednim dijelom direktno vezan za nastajanje i snimanje novog albuma koji se zove 'Pjesmice za djecu i odrasle', pa je nekako bilo logično da se film zove 'Film za djecu i odrasle'. Za sve one koji su mlađi od 12 godina, želimo reći da film ne spada pod 'roditeljsku pažnju', tako da ga mogu slobodno gledati. I po dva, tri puta ako hoće', izjavili su u svom stilu članovi Dubioze.
Hotel "Holiday Inn" otvoren je u Sarajevu 1984. godine kako bi bio omogućen smještaj posjetiocima tokom Zimskih olimpijskih igara. U vrijeme rata u Bosni i Hercegovini taj hotel postao je tvrđava za svjetske medije koji su pratili sukobe. Iz njega je snimljen značajan broj ratnih videosnimaka i fotografija. "Holiday Inn" i danas stoji, iako pod novim imenom, kao simbol izdržljivosti i hrabrosti stanovnika Sarajeva.
Nekadašnji alpinistički partneri, koji su osvajali evropske i svjetske vrhove sve do kraja ‘80-ih, Muhamed Gafić (70) i Željko Rudan (63) spremaju se za možda najteži uspon do sada. Iznad njih je vrh Babinog zuba na koji su se toliko puta penjali, a ispod - balast prošlosti, rat i stradanje. Povezani užetom Muhamed i Željko, uspinjući se, govore o ratu i povjerenju.
Petog juna 1998. godine na Olimpijskom stadionu Koševo, tri godine nakon rata, odigrano je finale prvog play-offa za nogometnog prvaka Bosne i Hercegovine. Bio je to derbi gradskih rivala FK Željezničar i FK Sarajevo. Pogotkom u završnici utakmice, junak te noći i junak ovog filma postao je Hadis Zubanović. Za navijače Fudbalskog kluba Željezničar ta je noć postala jedna od sarajevskih legendi i po svom je junaku dobila ime “Zubandan”. Ipak, dokumentarni film 'Zubandan' nije obična nogometna priča. To je priča o sarajevskim nogometašima, koji nisu izgubili volju za ozbiljnim bavljenjem sportom ni u najtežim ratnim vremenima, priča o volji pojedinca, koji, uprkos svim problemima, sluša instinkt i snagom volje ostvaruje svoje dječije snove o sportskom uspjehu.
Priča inspirisana penalom koji je na Mundijalu u Italiji izveo legendarni bh. nogometaš Faruk Hadžibegić. Njegov udarac odbranio je argentinski golman Goycoche i tako zaustavio put nogometaša Jugoslavije prema jednom od najvećih uspjeha te zemlje u nogometu. Umjesto slavlja navijača Jugoslavije, njihovu zajedničku državu zahvatio je krvavi rat i stradanje stanovništva. Ujedno, ovo je film o generaciji jugoslavenskih nogometaša koji su, poslije svega, ostali prijatelji koji dijele sjećanje na slavna vremena jugoslavenskog nogometa.