U svim svojim usponima i padovima Mladen Vojičić uvjek je ostao Tifa i ništa ga nije promjenilo. Film govori o Tifinom meteorskom uspjehu kao pjevaču grupe “Bijelo dugme”, te o suradnji sa “Divljim jagodama” i “Vatrenim Poljupcem”, ali i njegovoj solističkoj karijeri. O njemu govore velika imena rock’n’roll scene kao što su: Goran Bregović, Milić Vukašinović, Bruno Langer, Sead Zele Lipovača… kao i njegovi najbliži prijatelji koji su bili sa njim i u dobru i u zlu. Poseban osvrt u filmu je Tifin ratni period 1992.-1994. kada su nastale legendarne i nezaboravne pjesme: “Ponesi zastavu” i kultna “Grbavica”. Legendarni koncerti u “Skenderiji” i na “Dobrinji”, kao i raritetni snimci ratnog koncerta u “Slogi” iz novembra 1993., atmosfera na sceni i iza scene. Veliki dio filma čini arhivski material sniman od sredine osamdesetih, pa do početka novog milenijuma(Snimano BETACAM SP sistemom kao i VHS-om).
'Film je jednim dijelom direktno vezan za nastajanje i snimanje novog albuma koji se zove 'Pjesmice za djecu i odrasle', pa je nekako bilo logično da se film zove 'Film za djecu i odrasle'. Za sve one koji su mlađi od 12 godina, želimo reći da film ne spada pod 'roditeljsku pažnju', tako da ga mogu slobodno gledati. I po dva, tri puta ako hoće', izjavili su u svom stilu članovi Dubioze.
Dvadest godina poslije koncerta koji je označio prvi nastup jednog umjetnika iz Srbije u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini, Đorđe Balašević se ponovo vratio u Sarajevo. Sa novim pjesmama i nezaboravnim uspomenama. Emotivni dvovečernji nastup u prepunoj dvorani Skenderija, 7. i 8. februara 1998. godine, nagovijestio je mirnija vremena, bolje odnose i veće razumijevanje. Za neke posjetioce ovih koncerata bila je to najljepša objava mira. Povratak novosadskog kantautra pred sarajevsku publiku otvorio je i pitanje – koliko se toga promijenilo u prethodne dvije decenije. Koliko su tadašnja očekivanja bila realna? Da li su i u kojoj mjeri iznevjerena? Priča o ljubavi, empatiji i hrabrosti u Al Jazeerinom dokumentarnom filmu „Ratovi prolaze, ljudi ostaju“, autora Nebojše Grabeža.
Ovo je priča koja nas upoznaje sa životnim putem jedne od najvećih balkanskih pop-zvijezda svih vremena - Edina Dervišhalidovića, poznatijeg kao Dino Merlin. Njegova biografija je ujedno i svjedočanstvo o burnom životu Balkana u kojem, osim ratova, postoje i neke ljepše veze, one koje se osjete kroz muziku i odnos publike prema zajedničkim muzičkim zvijezdama. Dino Merlin je jedna od najsvjetlijih među njima.
Početkom 2016. godine bosanskohercegovački sevdah bend Divanhana kreće na svoju koncertnu turneju Zukva, nazvanu po istoimenom trećem diskografskom ostvarenju pomenutog benda. Crpeći inspiraciju upravo iz zukve, autohtone vrste kisele jabuke, kao svojevrsnog simbola historijske i kulturne baštine Bosne i Hercegovine, započinju svoje putovanje zemljama Balkana i Evrope. Nošeni sevdahom na svom krivudavom putu susretali su ozarena lica različitih tradicija i kultura, te kalemili svoj muzički izražaj njihovom bisernom unikatnošću. Donose priče sa istraživačima tradicije, ljudima iz struke, na sceni i iza kulisa. Priče sa naizgled sasvim običnim ljudima isprepletene u mrežu koja je svoje niti satkala u etnomuzikološko i etnografsko dokumentarno filmsko ostvarenje.
Historija jugoslavenske rok-grupe Zabranjeno pušenje iz perspektive tri prva člana: Seje Sexona, Neleta Karajlića i Zenita Đozića. Njihova priča simbolizira dešavanja u Jugoslaviji u posljednjih 30 godina. Fim je režirao Gianluca Loffredo. Rođen je u Napulju 1982. godine, diplomirao na Fakultetu političkih nauka Univerziteta ‘L’Orientale u Napulju. Pohađao je Nacionalnu školu za dokumentarni film u istom gradu, pod pokroviteljstvom Istituto Lucea i Città della Scienze. Već devet godina radi kao nezavisni filmski autor, a izvršni je direktor produkcijske kuće Colibrì Film s.r.l.
Film o navijačici FK Željezničar, popularnoj Fati, autora Vedrana Drljevića
Film koji je režirao Nedim Karalić govori o Dževadu Begiću Đildi, vođi popularne navijačke grupe The Maniacs. Đilda je rođen u Visokom 25. septembra 1966. godine, a sredinom osamdesetih postao je vođa Manijaka. Nažalost, u ratu je izgubio život. Braneći svoj narod i državu poginuo je 11. jula 1992. godine. Pokušao je u nselju Pofalići tog kobnog dana pomoći ranjeno ženi, ali je ubijen iz snajpera. Na mjestu gdje je poginuo Komanda 1. korpusa podigla je spomen-ploču.