Ovo je priča koja nas upoznaje sa životnim putem jedne od najvećih balkanskih pop-zvijezda svih vremena - Edina Dervišhalidovića, poznatijeg kao Dino Merlin. Njegova biografija je ujedno i svjedočanstvo o burnom životu Balkana u kojem, osim ratova, postoje i neke ljepše veze, one koje se osjete kroz muziku i odnos publike prema zajedničkim muzičkim zvijezdama. Dino Merlin je jedna od najsvjetlijih među njima.
'Film je jednim dijelom direktno vezan za nastajanje i snimanje novog albuma koji se zove 'Pjesmice za djecu i odrasle', pa je nekako bilo logično da se film zove 'Film za djecu i odrasle'. Za sve one koji su mlađi od 12 godina, želimo reći da film ne spada pod 'roditeljsku pažnju', tako da ga mogu slobodno gledati. I po dva, tri puta ako hoće', izjavili su u svom stilu članovi Dubioze.
Dvadest godina poslije koncerta koji je označio prvi nastup jednog umjetnika iz Srbije u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini, Đorđe Balašević se ponovo vratio u Sarajevo. Sa novim pjesmama i nezaboravnim uspomenama. Emotivni dvovečernji nastup u prepunoj dvorani Skenderija, 7. i 8. februara 1998. godine, nagovijestio je mirnija vremena, bolje odnose i veće razumijevanje. Za neke posjetioce ovih koncerata bila je to najljepša objava mira. Povratak novosadskog kantautra pred sarajevsku publiku otvorio je i pitanje – koliko se toga promijenilo u prethodne dvije decenije. Koliko su tadašnja očekivanja bila realna? Da li su i u kojoj mjeri iznevjerena? Priča o ljubavi, empatiji i hrabrosti u Al Jazeerinom dokumentarnom filmu „Ratovi prolaze, ljudi ostaju“, autora Nebojše Grabeža.
Početkom 2016. godine bosanskohercegovački sevdah bend Divanhana kreće na svoju koncertnu turneju Zukva, nazvanu po istoimenom trećem diskografskom ostvarenju pomenutog benda. Crpeći inspiraciju upravo iz zukve, autohtone vrste kisele jabuke, kao svojevrsnog simbola historijske i kulturne baštine Bosne i Hercegovine, započinju svoje putovanje zemljama Balkana i Evrope. Nošeni sevdahom na svom krivudavom putu susretali su ozarena lica različitih tradicija i kultura, te kalemili svoj muzički izražaj njihovom bisernom unikatnošću. Donose priče sa istraživačima tradicije, ljudima iz struke, na sceni i iza kulisa. Priče sa naizgled sasvim običnim ljudima isprepletene u mrežu koja je svoje niti satkala u etnomuzikološko i etnografsko dokumentarno filmsko ostvarenje.
U svim svojim usponima i padovima Mladen Vojičić uvjek je ostao Tifa i ništa ga nije promjenilo. Film govori o Tifinom meteorskom uspjehu kao pjevaču grupe “Bijelo dugme”, te o suradnji sa “Divljim jagodama” i “Vatrenim Poljupcem”, ali i njegovoj solističkoj karijeri. O njemu govore velika imena rock’n’roll scene kao što su: Goran Bregović, Milić Vukašinović, Bruno Langer, Sead Zele Lipovača… kao i njegovi najbliži prijatelji koji su bili sa njim i u dobru i u zlu. Poseban osvrt u filmu je Tifin ratni period 1992.-1994. kada su nastale legendarne i nezaboravne pjesme: “Ponesi zastavu” i kultna “Grbavica”. Legendarni koncerti u “Skenderiji” i na “Dobrinji”, kao i raritetni snimci ratnog koncerta u “Slogi” iz novembra 1993., atmosfera na sceni i iza scene. Veliki dio filma čini arhivski material sniman od sredine osamdesetih, pa do početka novog milenijuma(Snimano BETACAM SP sistemom kao i VHS-om).
Historija jugoslavenske rok-grupe Zabranjeno pušenje iz perspektive tri prva člana: Seje Sexona, Neleta Karajlića i Zenita Đozića. Njihova priča simbolizira dešavanja u Jugoslaviji u posljednjih 30 godina. Fim je režirao Gianluca Loffredo. Rođen je u Napulju 1982. godine, diplomirao na Fakultetu političkih nauka Univerziteta ‘L’Orientale u Napulju. Pohađao je Nacionalnu školu za dokumentarni film u istom gradu, pod pokroviteljstvom Istituto Lucea i Città della Scienze. Već devet godina radi kao nezavisni filmski autor, a izvršni je direktor produkcijske kuće Colibrì Film s.r.l.
U filmu "Pljuni u šake" se pojavljuje poznati visočki reper Dr. Zo (Dženan Hodžić) koji je 2005. pobijedio u emisiji OBN Super Nova Reality Show. Nakon osvajanja prvog mjesta u ovoj takmičarskoj emisiji Dr. Zo je snimio nekoliko pjesama, a zatim je nestao sa scene. Hodžić se kroz dokumentarac osvrće na takmičenje, karijeru prije i poslije pobjede, objašnjava kako izgleda njegov život danas, šta ga je navelo da se povuče sa scene i da li se namjerava vratiti. Režiju dokumentarca potpisuje Tarik Hodžić, a film je premijerno prikazan 2019. godine u sklopu XVI izdanja manifestacije "Dani Zaima Muzaferije".
O sarajevskoj pop rock sceni ili kako to neki žele reći, pop rock školi, do sada pisalo se mnogo. Brojna su razmišljanja na navedenu temu, tumačenja, ali i još uvijek itekako svježa sjećanja od strane pojedinaca, suvremenika i direktnih učesnika u njenom stvaranju i kreiranju. Upravo zahvaljući njima, kao i spoznaji da su brojni novinari, muzički urednici, publicisti i ko zna ko sve ne, decenijama unazad pisali i istraživali, odlučili smo se na jedan itekako zahtjevan korak. Prikupiti što je moguće više građe, analizirati, obraditi, provjeriti istinitost određenih podataka i kazivanja te ispričati jedinstvenu priču o razvojnom putu sarajevske zabavno-muzičke scene tokom višedecenijskog perioda. Kako bi uvid u ovu priču bio što potpuniji i vjerodostojniji, serijal smo podijelili u više vremenskih etapa ili dekada, a sve u želji da prikažemo što je moguće duži vremenski period. Vrijeme od kraja Drugog svjetskog rata pa do danas. Kako se gledalo na Sarajevo, kao na jedan od muzičkih centara nekadašnje Jugoslavije tokom proteklih decenija, ko su bili njeni glavni akteri, predvodnici, kolika je u svemu bila uloga Esada Arnautalića, kolika je bila uloga džeza i drugih muzičkih stilova i formi u razvoju zabavno-muzičke scene Sarajeva, samo su neke od tema koje smo pokušali istražiti i na jedan osebujan način ugraditi u scenarij priče o jednom vremenu koje je iza nas. U serijalu sudjeluje više od 180 sagovornika, najznačajnijih muzičara, interpretatora, muzičkih producenata, kompozitora, tekstopisaca i aranžera, rock kritičara te publicista iz Sarajeva i iz susjednih država. U prvoj epizodi dokumentarno-muzičkog serijala „Muzika jednog vremena“ iznosimo brojna razmišljanja poznatih muzičara, interpretatora i rock kritičara na temu onoga što je Sarajevo bilo nekada u odnosu na današnji period. Priču o sarajevskoj muzičkoj sceni započinjemo povratkom u 1945. godinu, vrijeme poslije Drugog svjetskog rata kada se stvaraju prvi ansambli te interesantna razmišljanja istoričara na temu uticaja zapadne kulture na muziku ovog podneblja. Koliko su bili jaki ti uticaji, kako je tadašnja vlast reagovala na pojavu jazza na ovim prostorima, samo se neke od tema koje smo pokušali obraditi u prvo epizodi. Autor serijala: Zlatan Izetbegović