<p><span style="color: rgb(19, 19, 19);">Višestruko nagrađivani dokumentarni film "Svjetla Sarajeva" Srđana Perkića o bendu "Zabranjeno pušenje" i kultnoj sarajevskoj dvorani Skenderija. Pola vijeka historije ove sarajevske dvorane ispričano iz ugla Seje Sexona, lidera i frontmena grupe Zabranjeno Pušenje. Intimna priča koja kreće od djetinjstva, mladalačkih snova, neuspjelih pokušaja i prvih uspjeha, pa sve do poslijeratnog comeback-a i vrhunca karijere okrunjene na koncertu zajedničkog jubileja i benda i dvorane u čijim su podrumima započeli svoj put.</span></p>
<p>Priča o rock bendu, o dječacima koji su se okupili 1993. godine u rock školi u Goraždu i oformili bend, prvobitno naziva Paradox, a potom Zona isključenja. Kako je bilo u tom vremenu rasti, stvarati muziku, pod granatama ići na probe, je li se pjevalo kao odgovor na napade na grad ili da se ostane normalan, reći će članovi benda. Film uključuje svjedočenja o gubicima najbližih, ali i stavove kojim potvrđuju da su ipak ostali čistih glava, vrlo demokratskih shvatanja, žestoki alternativci koji i kada svjedoče o najtežim stvarima čine to s dozom humora, okrenuti budućnosti za koju iz prošlosti, kako kažu, vade samo dobro.</p><p>Dokumentarac o Zoni isključenja je priča i o upornosti mladića koji nema prstiju pa ipak maestralno muzicira; o talentu drugog koji nije muzički školovan, ali ima vanserijski osjećaj za gitaru pod rukom; o trećem kojem je protivnik karataš povrijedio sluh, pa ipak ga Marin Meštrović zove Pjevačina. Na koncu, priča je ovo u kojoj će se brojni prepoznati, jer daje sliku jedne generacije u cjelini, one izrasle u ratu i vrlo uporne da se snađe i preživi mir. </p><p>Uz arhivsku građu, zanimljivo je čuti i u čemu je tajna prijateljstva od tri decenije i Zoninog trajanja.</p><p>Autorica: Elma Kazagić</p>
<p>Mustafa Čizmić je zlatni dečko Sarajeva. 100 postotni ratni vojni invalid, Vikićev spacijalac. Čizma je jedan od osnivača kultne grupe Bolero i i autora Grbavice koju je otpjevao Tifa. Bio je 18.decembar 1993. godine. Težak dan za Sarajevo. Na hotelu Bristol-specijalci. Čizma je teško ranjen u stomak i prebačen u tadašnju Vojnu bolnicu. Dr. Avdo Nakaš je tražio da se hitno nabavi krv. Ispred bolnice, došla je sva njegova Jedinica. </p><p>Dokumentrani film "Čizma" je priča o generacijama koje su rođene 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća. Kroz lik dječaka iz sarajevskog naselja Grbavica,kasnije muzičara i ratnog heroja, Mustafe Čizmića, ispričana je priča koja je simbolična i prepoznatljiva za svakog iz ovih generacija koji supreživjeli opsadu Sarajeva.</p><p>Prvi put u ovom filmu, gledaoci će imati priliku da vidi originalni snimak sa snimanja jedne od najpopularnijih ratnih pjeama "Grbavica" koju je otpjevao Mladen Vojičić Tifa u jednom od improvizovanih ratnih studija. Pjesma "Grbavica" je danas simbol opsade Sarajeva, preživljavanja, vjere i nade.</p><p>Ovaj dokumentarac, podsjeća i na reintegraciju Grbavice, razmjene i povratak u devastirane i opljačkane stanove, ali i na Željin stadion.</p><p>Autorica filma je Arijana Saračević Helać, montaža Dževad Skenderović, kamera, Igor Cikovič, ton Boris Kragulj.</p>
<p>O muzici u Sarajevu tokom četvorogodišnje agresije, mnogi su pisali i istraživali. Povodeći se brojnim dešavanjima u ne tako davnoj i tmurnoj četvorogodišnjoj patnji stanovnika ovog grada, odlučili smo se u formatu od 90 minuta, ukratko prikazati šta se to dešavalo na sarajevskoj muzičkoj sceni u tom periodu. Koliko je ova, „ratna“ scena imala dodirnih tačaka sa onom iz 90-tih godina prošlog vijeka? Pojava novih mladih sastava i vokalnih interpretatora koji će svojom originalnošću, umijećem i talentom obilježiti ne samo taj četvorogodišnji period nego i značajan niz godine po prestanku ratnih zbivanja u BiH. Brojni koncerti, kompozicije svojom originalnošću obojene nekom neopisivom ljubavi stvarane tih godina, promocije i drugi događaji samo su jedan dio priče posvećene muzici ovog grada nastaloj u ratnom vihoru 1992. godine. Autor : Zlatan Izetbegović</p>
Ovo je dugo očekivani nastavak muzičko-dokumentarnog serijala Muzika jednog vremena. Ovaj put govorimo o osamdesetim godina, pa, možda, za neke i najatraktivnijem periodu kada je u pitanju sarajevska pop-rok scena. Ono što je romantizam značio u klasičnoj muzici, to su osamdesete godine predstavljale za sarajevsku pop-rok scenu. Sarajevo je vjerovatno jedina sredina u kompletnoj tadašnjoj Jugoslaviji koja će, pored postojećih aktuelnih stilova i pravaca u muzici, izgraditi svoj originalni stil, jedinstveni pokret nazvan new primitives. Spoj humora, zabave i muzike iz grada koji je u to vrijeme brojao oko pola miliona stanovnika zaludit će stanovništvo kompletne države koja je u to vrijeme brojala više od 23.000.000 stanovnika. Pored već potvrđenih i etabliranih estradnih zvijezda poput Zdravka Čolića, Nede Ukraden, Kemala Montena, Indexa, Bijelog dugmeta, Teške industrije... mnogi će se pitati odakle sve ovo dolazi? Potrudili smo se dati odgovore na ova, ali i brojna druga pitanja kako bismo koliko-toliko osvjetlili priču o vremenu o kojem mnogi i dan-danas sanjaju. Nastavak serijala podijeljen je u tri dijela – period osamdesetih, devedesetih i vrijeme poslije rata. U ukupnom zbiru od 23 epizode, koliko smo planirali da emitujemo, govore brojni muzički stručnjaci, estradni radnici, ali i sami akteri muzičkih događanja tog vremena.<br /><br /> Autor serijala: Zlatan Izetbegović
O sarajevskoj pop rock sceni ili kako to neki žele reći, pop rock školi, do sada pisalo se mnogo. Brojna su razmišljanja na navedenu temu, tumačenja, ali i još uvijek itekako svježa sjećanja od strane pojedinaca, suvremenika i direktnih učesnika u njenom stvaranju i kreiranju. Upravo zahvaljući njima, kao i spoznaji da su brojni novinari, muzički urednici, publicisti i ko zna ko sve ne, decenijama unazad pisali i istraživali, odlučili smo se na jedan itekako zahtjevan korak. Prikupiti što je moguće više građe, analizirati, obraditi, provjeriti istinitost određenih podataka i kazivanja te ispričati jedinstvenu priču o razvojnom putu sarajevske zabavno-muzičke scene tokom višedecenijskog perioda. Kako bi uvid u ovu priču bio što potpuniji i vjerodostojniji, serijal smo podijelili u više vremenskih etapa ili dekada, a sve u želji da prikažemo što je moguće duži vremenski period. Vrijeme od kraja Drugog svjetskog rata pa do danas. Kako se gledalo na Sarajevo, kao na jedan od muzičkih centara nekadašnje Jugoslavije tokom proteklih decenija, ko su bili njeni glavni akteri, predvodnici, kolika je u svemu bila uloga Esada Arnautalića, kolika je bila uloga džeza i drugih muzičkih stilova i formi u razvoju zabavno-muzičke scene Sarajeva, samo su neke od tema koje smo pokušali istražiti i na jedan osebujan način ugraditi u scenarij priče o jednom vremenu koje je iza nas. U serijalu sudjeluje više od 180 sagovornika, najznačajnijih muzičara, interpretatora, muzičkih producenata, kompozitora, tekstopisaca i aranžera, rock kritičara te publicista iz Sarajeva i iz susjednih država. U prvoj epizodi dokumentarno-muzičkog serijala „Muzika jednog vremena“ iznosimo brojna razmišljanja poznatih muzičara, interpretatora i rock kritičara na temu onoga što je Sarajevo bilo nekada u odnosu na današnji period. Priču o sarajevskoj muzičkoj sceni započinjemo povratkom u 1945. godinu, vrijeme poslije Drugog svjetskog rata kada se stvaraju prvi ansambli te interesantna razmišljanja istoričara na temu uticaja zapadne kulture na muziku ovog podneblja. Koliko su bili jaki ti uticaji, kako je tadašnja vlast reagovala na pojavu jazza na ovim prostorima, samo se neke od tema koje smo pokušali obraditi u prvo epizodi. Autor serijala: Zlatan Izetbegović
U filmu "Pljuni u šake" se pojavljuje poznati visočki reper Dr. Zo (Dženan Hodžić) koji je 2005. pobijedio u emisiji OBN Super Nova Reality Show. Nakon osvajanja prvog mjesta u ovoj takmičarskoj emisiji Dr. Zo je snimio nekoliko pjesama, a zatim je nestao sa scene. Hodžić se kroz dokumentarac osvrće na takmičenje, karijeru prije i poslije pobjede, objašnjava kako izgleda njegov život danas, šta ga je navelo da se povuče sa scene i da li se namjerava vratiti. Režiju dokumentarca potpisuje Tarik Hodžić, a film je premijerno prikazan 2019. godine u sklopu XVI izdanja manifestacije "Dani Zaima Muzaferije".
U svim svojim usponima i padovima Mladen Vojičić uvjek je ostao Tifa i ništa ga nije promjenilo. Film govori o Tifinom meteorskom uspjehu kao pjevaču grupe “Bijelo dugme”, te o suradnji sa “Divljim jagodama” i “Vatrenim Poljupcem”, ali i njegovoj solističkoj karijeri. O njemu govore velika imena rock’n’roll scene kao što su: Goran Bregović, Milić Vukašinović, Bruno Langer, Sead Zele Lipovača… kao i njegovi najbliži prijatelji koji su bili sa njim i u dobru i u zlu. Poseban osvrt u filmu je Tifin ratni period 1992.-1994. kada su nastale legendarne i nezaboravne pjesme: “Ponesi zastavu” i kultna “Grbavica”. Legendarni koncerti u “Skenderiji” i na “Dobrinji”, kao i raritetni snimci ratnog koncerta u “Slogi” iz novembra 1993., atmosfera na sceni i iza scene. Veliki dio filma čini arhivski material sniman od sredine osamdesetih, pa do početka novog milenijuma(Snimano BETACAM SP sistemom kao i VHS-om).
Dvadest godina poslije koncerta koji je označio prvi nastup jednog umjetnika iz Srbije u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini, Đorđe Balašević se ponovo vratio u Sarajevo. Sa novim pjesmama i nezaboravnim uspomenama. Emotivni dvovečernji nastup u prepunoj dvorani Skenderija, 7. i 8. februara 1998. godine, nagovijestio je mirnija vremena, bolje odnose i veće razumijevanje. Za neke posjetioce ovih koncerata bila je to najljepša objava mira. Povratak novosadskog kantautra pred sarajevsku publiku otvorio je i pitanje – koliko se toga promijenilo u prethodne dvije decenije. Koliko su tadašnja očekivanja bila realna? Da li su i u kojoj mjeri iznevjerena? Priča o ljubavi, empatiji i hrabrosti u Al Jazeerinom dokumentarnom filmu „Ratovi prolaze, ljudi ostaju“, autora Nebojše Grabeža.
Historija jugoslavenske rok-grupe Zabranjeno pušenje iz perspektive tri prva člana: Seje Sexona, Neleta Karajlića i Zenita Đozića. Njihova priča simbolizira dešavanja u Jugoslaviji u posljednjih 30 godina. Fim je režirao Gianluca Loffredo. Rođen je u Napulju 1982. godine, diplomirao na Fakultetu političkih nauka Univerziteta ‘L’Orientale u Napulju. Pohađao je Nacionalnu školu za dokumentarni film u istom gradu, pod pokroviteljstvom Istituto Lucea i Città della Scienze. Već devet godina radi kao nezavisni filmski autor, a izvršni je direktor produkcijske kuće Colibrì Film s.r.l.
'Film je jednim dijelom direktno vezan za nastajanje i snimanje novog albuma koji se zove 'Pjesmice za djecu i odrasle', pa je nekako bilo logično da se film zove 'Film za djecu i odrasle'. Za sve one koji su mlađi od 12 godina, želimo reći da film ne spada pod 'roditeljsku pažnju', tako da ga mogu slobodno gledati. I po dva, tri puta ako hoće', izjavili su u svom stilu članovi Dubioze.
Ovo je priča koja nas upoznaje sa životnim putem jedne od najvećih balkanskih pop-zvijezda svih vremena - Edina Dervišhalidovića, poznatijeg kao Dino Merlin. Njegova biografija je ujedno i svjedočanstvo o burnom životu Balkana u kojem, osim ratova, postoje i neke ljepše veze, one koje se osjete kroz muziku i odnos publike prema zajedničkim muzičkim zvijezdama. Dino Merlin je jedna od najsvjetlijih među njima.